Bez pomaka u rješavanju problema plutajućeg otpada na Limu, Tari i Drini

Problem nekoliko hiljada kubika plutajućeg otpada na rijekama Lim, Tara i Drina, koji ugrožava rad Hidroelektrane „Višegrad“, ni nakon više od godinu dana otkako je u Višegradu održan trilateralni sastanak resornih ministarstava Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, nije riješen.

Problem nekoliko hiljada kubika plutajućeg otpada na rijekama Lim, Tara i Drina, koji ugrožava rad Hidroelektrane „Višegrad“, ni nakon više od godinu dana otkako je u Višegradu održan trilateralni sastanak resornih ministarstava Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, nije riješen.

Iako su se predstavnici Crne Gore obavezali da će u što skorijem vremenskom periodu riješiti ovo pitanje, pomaka u rješavanju problema nije bilo. Prema tadašnjem dogovoru, prvi rezultati trebalo je da budu vidljivi već krajem 2019. godine.

Uprkos inicijativama vlasti u Republici Srpskoj, nadležni organi u Crnoj Gori po tom pitanju ne preduzimaju ništa, zbog čega se preduzeće „HE na Drini“ nalazi u teškim finansijskim problemima i dovodi u pitanje svoje dalje poslovanje, piše banjaluka.net.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske upozoravaju da bi problem plutajućeg otpada na rijekama mogao prerasti u veliku ekološku katastrofu, ukoliko to već nije slučaj.

-Iz izvještaja „HE na Drini“ možemo vidjeti način na koji se zbrinjava plutajuće smeće, koje nije isključivo sa prostora Republike Srpske. Svi troškovi zbrinjavanja padaju na samu hidroelektranu, zbog čega ona ima veliki finansijski problem. Zbog toga očekujemo što skoriju reakciju vlasti u Crnoj Gori, da se u skladu sa dogovorima sa zadnjih sastanaka pristupi u riješavanju ovog značajnog problema- rekao je za banjaluka.net Milan Baštinac, pomoćnik ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

On je istakao da je problem i dalje aktuelan, te da su napori da se pristupi njegovom rješavanju, uprkos obećanjima iz Crne Gore, izostali.

-Od zadnjeg sastanka, „HE na Drini“ i dalje imaju problem sa finansiranjem zbrinjavanja otpada, a reakcija je izostala iz Crne Gore. Ministarstvo želi da se u što manjoj mogućoj mjeri napravi ekološki problem, koji nastaje samim doplivom smeća na branu i u tom kontekstu, s obzirom da vlast u Crnoj Gori insistira na ekološkim standardima, u skladu sa tim postupaju i kada je u pitanju problem koji oni uzrokuju-rekao je Baštinac.

Rijeka Drina sa svojim pritokama, snagom proticanja vode, odnosi materijal koji se nalazi na obalama, a koji uglavnom čini kamen, pjesak, drvna masa različite veličine, razna plastična ambalaža i komunalni otpad.

Prema izvještaju „HE na Drini“  Višegrad, od ukupne mase plutajućeg otpada, prema vizuelnim i praktičnim zapažanjima, 85 odsto čini drvni sortiment, dok je 15 odsto otpad koji generiše stanovništvo.

-Odlučili smo da formiramo komisije koje će ispitati taj dio obale i procijeniti zašto taj drvni sortiment dolazi do rijeke. Dogovorili smo da ljudi iz nacionalnih parkova evidentiraju stabla koja mogu da završe u Tari. U nacionalnim parkovima se ne vrši ni sanitarna sječa, ali moramo naći način da spriječimo da otpad završi ovdje-izjavio je Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore na sastanku u aprilu prošle godine.

U 2020. godini zabilježen je konstatni priliv plutajućeg otpada na lančaniku Holujac kod Višegrada, ali je nakon angažovanja radnika „HE na Drini“ taj isti otpad prikupljen i prevezen na postojeću deponiju opštine Višegrad. U periodu od februara do juna tekuće godine izvučeno je 2.170 kvadratnih metara otpada, a krajem juna kompletan otpad je izvučen i akumulacija je očišćena.

Izvor: Radio Foča