Fočanski Centar za mentalno zdravlje kadrovski ojačan, uskoro u novim prostorijama

Užurbano življenje, sa hroničnim nedostatkom vremena i svakodnevnim egzistencijalnim problemima, praćeno je stalnim stresom. Sve to utiče na psihičko zdravlje ljudi, pa je veoma važno na vrijeme prepoznati simptome i potražiti stručnu pomoć. Poručuju ovo iz Centra za mentalno zdravlje, pri Domu zdravlja Foča, gdje pacijenti svakodnevno mogu da dobiju usluge psihologa, psihijatra, okupacionog terapeuta i logopeda.

U Centru, koji je organizacioni dio Doma zdravlja, ali na zasebnoj lokaciji, odgovornim i posvećenim radom  trude se da  poboljšaju kvalitet života pacijenata, da omoguće njihovo optimalno funkcionisanje i iskorištavanje potencijala, te uspješno suočavanje sa stresnim životnim situacijama.

Centar je donedavno angažovao psihijatra iz Univerzitetske bolnice na dva sata dnevno, a sada ima svog psihijatra na punom radnom vremenu od osam časova. To je specijalista psihijatrije Snežana Mastilo, koja ističe da su velika psihološka podrška pacijentima.

Imajući u vidu današnji stil brzog življenja sa stalnim stresnim situacijama, ističe ona, posebno su važni prevencija i stalna briga o mentalnom zdravlju.

„Čim se pojave tegobe, potrebno se odmah javiti. U tom slučaju, i ako se uključi terapija, ona ne bi bila hronična, nego samo jedan određeni period, tako da je mnogo bolje javiti se što prije, odmah po javljanju tegoba”, savjetuje Mastilo.

Dok se u razvijenim zemljama odlasci na redovne kontrole kod psihijatra i psihologa podrazumijevaju kao uobičajeni i nezaobilazni dio zdravstvene kulture, kod nas još uvijek postoje predrasude o toj vrsti oboljenja. 

Jedan od zadataka Centra je upravo rad na promjeni stavova okoline i borba protiv stigmatizacije oboljelih.

“Mislim da malo i mi napredujemo, da se malo promijenilo, nije mnogo, ali idemo korak po korak. Možda treba što više držati predavanja i medijski ih snažiti da se jave za bilo kakvu vrstu pomoći, a ne da to sakrivaju, da bude tabu tema, pa izraste u pravi poremećaj”, kaže Mastilo.

Broj pacijenata koji dolaze kod psihijatra posljednjih godina, a posebno od epidemije korona virusa, napominje ona, povećao se za oko 15 do 20 odsto.

„U posljednje vrijeme primijetili smo da su u porastu depresivni poremećaji, kod adolescenata poremećaji u ponašanju, kod djece i neke fobije, kod odraslih akutne reakcije na stres, anksioznosti”, navodi Mastilo.

Centar bi ove godine, kako je najavljeno, trebalo da pređe u nove prostorije, nakon što opština za te namjene adaptira dio zgrade nekadašnjeg obdaništa. Zaposleni očekuju da će u novom, dosta većem prostoru, sa više prostorija, poboljšati rad sa pacijentima.

“Planirali smo tu da radimo i grupne okupacione terapije i uopšte terapijske seanse. To bi značilo za sve pacijente, a posebno za one koji žive sami i kojima bi naš tim i naša ustanova predstavljali najveću psihološku podršku”, poručila je Mastilo.

Pacijenti u Centru za mentalno zdravlje vide svoju drugu kuću i zaposlene doživljavaju kao svoje najrođenije.

Psiholog Maja Vujičić ističe da se povjerenje pacijenata stiče samo odgovornim i posvećenim radom, sa puno razumijevanja.

„Važno je da ljudi koji imaju neko mentalno oboljenje budu vrednovani kao ljudska bića, da je to samo mentalno oboljenje, da postoji niz stvari u kojima su dobri, što nerijetko socijalno okruženje zanemaruje“, kaže Vujičićeva.

I ona navodi da je, što je veoma pozitivno, u posljednje vrijeme manja stigma, tako da sve više ljudi dolazi na preglede.

Napominje da Centar za mentalno zdravlje ranije nije imao potpun tim na osam sati, a da sada to nije slučaj, što je rezultiralo poboljšanjem kvaliteta usluga.

„Cilj koordinisane brige je prevencija hospitalizacije lica sa duševnim oboljenjima, da pacijent ima raznorazne aktivnosti, socijalnu uključenost da ne bi došlo do ponovne hospitalizacije“, dodala je Vujičićeva.

Diplomirani medicinar zdravstvene njege Rade Đević, koji je u Centru zadužen za okupacionu ili radnu terapiju, kaže da je glavni cilj te vrste usluge da omogući pacijentima da obavljaju svakodnevne aktivnosti samostalnog života.

„Okupaciona terapija obuhvata aktivnosti koje imaju za cilj da okupiraju pažnju i angažuju pacijenta da vrijeme provedeno u Centro bude kreativno. To su aktivnosti iz raznih sfera života, iz sfera umjetnosti, sporta, poput aktivosti iz likovne i primijenjene umjetnosti, sportske, kulturno-zabavne aktivnosti, muzikoterapija, pozorišna aktivnost, umjetničke izložbe, jednim dijelom i biblioterapije, odnosno čitanje zadatih ili odabranih djela i njihovo referisanje“, navodi Đević.

Okupacione terapije, ističe on, rezultiraju poboljšanjem koncentracije i pažnje, ublažavanjem napetosti i anksioznosti.

„Takođe, pospješuju komunikaciju, poboljšavavaju opšte stanje i raspoloženje, razvija se motorička spretnost, poboljšava pamćenje, ublažava depresivno stanje, budi takmičarski duh“, nabraja on neke od prednosti ovog vida terapije.

U Centru trenutno vrše odabir korisnika za grupni rad, dok čekaju najavljeno renoviranje novih prostorija da bi mogli adekvatno da ih opreme i da krenu sa grupnim radom.

„Tako da se nadamo da ćemo ubrzo krenuti sa svakodnevnim grupnim radom“, dodao je Đević.

Logoped u Centru za mentalno zdravlje Slobodana Pavlović bavi se korekcijom i stimulacijom cjelokupnog govorno jezičkog razvoja kod djece.

Ona navodi da logopedska terapija pomaže svakom djetetu da ojača komunikacijske i jezičke sposobnosti, čitanje i pisanje, samopouzdanje, a samim tim i obrazovno postignuće i ostvarenje maksimalnog potencijala djeteta, bez obzira na poteškoće sa kojima dolazi kod logopeda.

„Svakim danom javlja se sve veći broj djece različitog uzrasta i različitih teškoća. Imamo djecu sa teškoćama u izgovoru glasova- njih je nekako danas najviše, a imamo i djecu sa težim poremećajima, kao što su autizam, ekranizam, te djecu kojima su potrebni razni podsticaji i osposobljavanje za školska postignuća“, kaže Pavlovićeva.

Za odlazak logopedu nikada nije rano, konstatuje ona i dodaje da to ne znači da je svakom djetetu potreban logopedski tretman, ali da je svaki savjet za ranu i pravilnu stimulaciju govorno-jezičkog razvoja od velikog značaja.

Najvažnije je javiti se na vrijeme.

„Nažalost, roditelji najčešće dođu kasno, kada smo već izgubili veliki dio vremena za rad i napredak, i nerijetko skoro pred polazak u školu ili nam djecu upućuju učiteljice iz predškolskih ili prvih razreda. Tada je nemoguće sa djetetom usvojiti sve potrebne vještine, tako da je najbitnije na vrijeme doći na logopedske tretmane“, navela je Pavlovićeva.

U Centar za mentalno zdravlje pacijenti mogu svakodnevno da se jave, da dođu na kontrolu ili po terapiju, da iznesu svoje probleme, kažu kako se osjećaju, što je posebno važno za pacijente koji žive sami.

Iz Centra su poručili- tu smo da osnažimo potencijale pacijenata i pomognemo im kako da budu otporniji na stresove koji su svakodnevno prisutni.

Novinar: Igor Janković
Izvor: Radio Foča