Sveti Spas zasijao sa kupole - završena druga faza freskopisanja Hrama Svetog Save

U Hramu Svetog Save u Foči završena je druga faza freskopisanja, koja je trajala pola godine. Urađeno je kompletno gletovanje zidova lađe crkve površine 2.000 metara kvadratnih, te oslikana kupola scenom Vaznesenja Gospodnjeg i čeoni dio oltarske apside prikazom Silaska Svetog Duha na apostole.

Živopisanje najvećeg hrama Srpske pravoslavne crkve u BiH počelo je na jesen prošle godine, kada su umjetnici iz Beograda predvođeni akademskim slikarom protmajstorom Aleksandrom Živadinovićem, oslikali oltarski prostor. Ove godine urađen je najzahtjevniji dio posla- gletovanje kompletne površine lađe i oslikavanja kupole površine 350 kvadrata, na 30 metara visine.

Starješina hrama, protojerej stavrofor Dušan Andrić navodi da zidna površina u naosu nije bila pripremljena za seko slikarstvo, pa se morala gletovati.

„Od čega je najkopleksniji posao bio samo postavljanje skele, koju smo po nekoliko puta morali da premještamo, da bi na kraju kompletnu skelu instalirali u samu kupolu hrama na 30 metara što je bio veoma zahtjevan posao”, kaže Andrić.

Posao gletovanja urađen je najkvalitetnijim materijalima u dva sloja.

“Prvom rukom smo gletovali materijalom “reno star”, koji bukvalno armira zidove, a drugom rukom materijalom “nivelin D”, koji je dosta mekši i glađi, idealna podloga za seko slikarstvo”, pojašnjava Andrić.

U kupoli je prikazana scena Vaznesenja Gospodnjeg, praznika koji se naziva i Spasovdan, i koji predstavlja, ističe Andrić, krunu svih ostalih praznika.

Hristos je prikazan kako se okružen anđelima uznosi u svoj slavi na nebo u prisustvu svojih učenika uz citat: “LJudi Galilejci, što stojite i gledate u nebo, ovaj Isus koji se od vas vaznio na nebo, tako će isto doći kao što ga vidjeste da odlazi na nebo”.

Ispod scene Vaznesenja Gospodnjeg ikonopisani su starozavjetni proroci. Uz njih se obično slikaju i praoci Crkve, ali je u ovom slučaju odlučeno da se ikonopišu srpski arhiepiskopi i pastrijarsi, s obzirom da je hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu Svetom Savi.

“Odlučili smo da u prstenu kupole izobrazimo naše svetitelje, poput Svetog Petra Dabrobosanskog, Svetog Varnave Hvostanskog, Svetog Arsenija Sremca, nasljednika Svetog Save, Svetog Maksima, Svetog patrijarha Jefrema, Svetog Danila drugog, Svetog Nikodima, a zajedno sa njima smo izobrazili četiri heruvima, jer se u psalmu 99. kaže da presto Gospodnji počiva upravo na četiri heruvima”, navodi Andrić.

Na prelazu sa kupole u lađu crkve, na četiri ugla, odnosno na četiri pandatifa, naslikana su četvorica svetih jevanđelista- Matej, Marko, Luka i Jovan.

Osim kupole, u ovoj godini oslikan je i čeoni dio olatrske apside prikazom Silaska Svetog duha na apostole.

Pozadina fresaka je u zlatnoj boji, što im daje posebnu toplinu i pojačava utisak prisustva Božije svjetlosti.

“Zlatna boja dodatno reflektuje svjetlost u hramu i na još ljepši način dočarava same kompozicije i tu prisnost Svetog jevanđelja, koje je izobraženo na ikonama. Želja nam je, kada bismo mogli, na cijelu zidnu površinu da postavimo što više zlata, koje će reflektovali svjetlost. Nadamo se da ćemo moći da to iznesemo, ali sve zavisi od priloga vjernika”, dodaje Andrić.

Zlatna pozadina naročito do izražaja dolazi kada se nakon večernje službe pogase svjetla.

“U sceni Vaznesenja Gospodnjeg vidimo kako je to došlo do izražaja, pogotovo uveče, nakon večernjeg bogosluženja, kada se pogase sva svjetla- dobijemo sliku u kupoli koja nije svakidašnja. Molimo se Gospodu i pozivamo vjernike da pomognu da cjelokupni hram ukrasimo onako kako smo počeli”, kaže starješina Svetosavskog hrama.

Ne računajući radove gletovanja zidne površine, za freskopisanje je do sada izdvojeno blizu 200 hiljada maraka, uključujući i kupovinu i postavljanje zlata.

“Freskopisci kada rade ikonopis u našem hramu računaju fresku 130 evra po kvadratu, s tim kada je zlatna površina u pitanju naplaćuju dodatno 100 evra za postavljanje zlata. Imajući u vidu da je od prošle godine u svijetu cijena zlata znatno porasla, vidjećemo kako će se u narednom periodu odvijati, ali nekih pola miliona maraka je sigurno potrebno, prema sadašnjim cijenama, za završetak radova”, precizirao je Andrić.

Završetkom freskopisa kupole hrama od 350 kvadrata, u pogledu zahtjevnosti radova, može se reći da je polovina posla odrađena- freskopis je sa 30 metara sveden na visinu od 15 metara, pa će u narednim fazama posao biti dosta lakši.

Ako se gleda ukupna površina, freskopisana je otprilike jedna četvrtina hrama. Tačnije, oslikano je oko 500 od ukupno 2.000 kvadrata.

“Sa radošću možemo reći da smo punih 12 godina pod malterom služili, a ove godine smo hram obukli u novo ruhu. U narednom periodu nastavićemo sa ukrašavanjem hrama freskama, postavljanjem završnih kamenčića ovog duhovnog graditeljskog bisera koji jeste i uvijek će da bude svjedok naše vjere”, poručio je Andrić.

Iz Hrama Svetog Save blagodarni svima koji učestvuju u freskopisanju, bilo prilozima, dobrovoljnim radom ili ustupanjem građevinske skele, među njima i mitropolitu dabrobosanskom Hrizostomu koji je izdvojio lična sredstva. Ističu primjer Vjekoslava Ćalasana iz Foče, čiji je prilog od 20.000 evra najveći lični prilog otakako je hram u izgradnji.

Radovi bi, ukoliko se obezbijede sredstva, trebalo da budu nastavljeni na proljeće iduće godine oslikavanjem Vasrkrsenja Gospodnjeg.

Vertikalni hijerarhijski sklad

Andrić pojašnjava da se u drevnim crkvama scena Vaznesenja obično ikonopisala iznad časne trpeze, gdje je u ovom hramu oslikana Bogorodica na tronu sa Hristom, da bi se u 4. vijeku razvojem vizantijskih kupola scena Vaznesenja premjestila u kupolu i dobila vertikalnu hijerarhiju.

Prema njegovim riječima, upravo je Hramu Svetog Save ostvaren vertikalni hijerarhijski sklad. Prošle godine u oltarskom dijelu oslikani su pričešće apostola i Presveta Bogorodica na tronu, koja sibolizuje posredništvo između Boga i ljudi, da bi u ovoj godini iznad Bogorodice bila naslikana scena Silaska Svetog Duha na apostole, koja simbolizuje rađanje Crkve. Na svodu iznad oltara u narednoj fazi biće prikazano Vaskrsenje Gospodnje, a freskopis se na vrhu završava  Vaznesenjem Gospodnjim.

“Što predstavlja nebeski svod i krunu svih praznika”, ističe Andrić.

Novinar: Igor Janković
Izvor: Radio Foča