Vijesti

Jesmo li pismeni i zašto nismo?

08.09.2022 | 16:41 Jesmo li pismeni i zašto nismo?

Međunarodni dan pismenosti, koji se obilježava svake godine, 8. septembra, ostao je samo dan koji podsjeća na elementarnu pismenost i koji se formalno obilježava nekim aktivnostima, i to pretežno u školama, dok druge ustanove zaboravljaju, zanemaruju i ignorišu jednu od temeljnih vrijednosti društva.

 

Po definiciji pismenosti koja je korišćena u popisu stanovništva BiH 2013. godine, pismena osoba je ona koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom životu. U suprotnom, osoba je nepismena. Po tom popisu, u BiH je bilo 2,83 posto nepismenih ili skoro 90 hiljada.

Međutim, pismenost bi trebalo da podrazumijeva mnogo šire značenje; načitanost, rječitost, kulturu izražavanja i komunikacije, da se svakodnevno nadograđuje i usavršava kako bismo razvili navike koje čovjeka izdvajaju duhovno, kulturno i intelektualno od prosjeka. Danas to, međutim, nije tako. Većina smatra da je dovoljno poznavati jedno pismo, znati potpisati se na neki dokument i tu se završava sva sklonost ka usavršavanju i jezičkom napretku. Novo vrijeme otvorilo je komunikaciju do neslućenih razmjera i, putem društvenih mreža, razvija je u lošem pravcu. Jednostavno, ljudi prihvataju norme koje na tim mrežama postave polupismene osobe i usvoje to kao pravilo u daljoj komunikaciji. Time se i ono malo što je stečeno u osnovnom i višim stepenima obrazovanja, oblikuje u ustaljenu i opšteprihvaćenu normu pa smo sada na izraženom nivou nepismenosti.  Dovoljno je pogledati bilo koju od društvenih mreža, pa i internet sajtova, aplikacija za komunikaciju koje koristi najveći procenat stanovništva, pa da vas preplave nepismeni naslovi, tekstovi, komentari i poruke. Pored preuzimanja stranih riječi i izraza, tvorbe kovanica kakve se ni zamisliti ne mogu i skraćenica, vidljive su velike rupe u elementarnoj pismenosti.  Te rupe su morale nastati u toku školskog obrazovanja, jer da je bilo temeljno, ni društvene mreže niti bilo kakva druga promjena ne bi mogla negativno uticati na pismenost.

Nastavnik srpskog jezika i književnosti u OŠ „Sveti Sava“, Duško Krsmanović objašnjava da je više razloga zbog takvog stanja. „Mogli bismo krenuti čak iz osnovnih škola, t.j.  obrazovnog sistema, gdje se pravilnom pisanju i književnom jeziku govori isključivo na časovima srpskog jezika, dok se na ostalim časovima to zanemaruje. Postoji inicijativa da se na svim nastavničkim fakultetima kao obavezna nastava uvede srpski jezik što bi doprinijelo da u bazi imamo ljude koji rade sa budućim generacijama i koji se izražavaju pravilno i književno ispravno. Drugi razlog nepismenosti i koji je najdominantniji su društvene mreže i javni govor. Kada uključimo TV, čujemo na koji način se ljudi izražavaju i to je daleko od pravopisne jezičke norme. U izdavačkoj djelatnosti primjetno je da veliki broj objavljenih djela nema lektora, medijske kuće nemaju kontrolu onoga što objavljuju, a direktni korisnici takve sadržaje prihvataju kao ispravne“, kaže Krsmanović.

Dodaje da se u stručnim krugovima odavno operiše pojmom „kriza čitanja“. „Život je generalno brži i teži se kraćim formama, kao što su video zapisi i koje se brže mogu usvojiti. Učenici u osnovnim školama, osim obavezne lektire, jako malo čitaju. Čak i obaveznu lektiru čitaju u skraćenim izdanjima ili nekim recenzijama objavljenim na internetu“,

Jedno je sigurno, ukoliko želimo veći stepen pismenosti, ukoliko želimo da se društvo razvija i na intelektualnom nivou i obrazovno i pismeno unapređuje, svi, od pojedinca, preko ministarstava do akademske zajednice, moraju da se uključe vrlo brzo i aktivno, jer ćemo, u protivnom, ostati duhovno osakaćeni, zadovoljeni samo dnevnim prelistavanjem interneta čiji su sadržaji odavno izmakli svakoj vrsti kontrole i i zadržavanja bilo kakvog standarda kvaliteta. Moramo više čitati, voditi računa kako se dopisujemo, odnosno kako pišemo, da pročitamo ono što smo napisali i provjerimo da li je ispravno, te kako se izražavamo.

I ne bismo smjeli dozvoliti da se pismenosti sjetimo samo onog dana kada se obilježava.

Izvor: Radio Foča

Podijelite vijest: